Przegląd chorwackiej ,,prasy''.

,,Tsunami na Hvarze ''
29.07.2005, petak
Vikend-disciplina
"Inspektorski tsunami" poharao Hvar - naplaćeno 95.000 kuna kazni
Protekli vikend više od 20 gospodarskih inspektora iz područne jedinice Državnog inspektorata Split, koja pokriva područje od Paga do Crne Gore, na čelu s pročelnikom Antom Marušićem, detaljno je pročešljalo otok Hvar. Reporter Slobodne Dalmacije pratio je inspektore, koji su na tom otoku obavili gotovo 300 nadzora što brodova, trgovina, obiteljskih apartmana i soba, noćnih klubova. Zanimljivo je da je cijeli Hvar znao kad i kojim trajektom dolaze inspektori, tako da se taj otok dobrano pripremio na, kako su pojedini Hvarani ustvrdili, "inspektorski tsunami". Bilo je i plača nakon dolaska inspektora, čuđenja, vrijeđanja i sakrivanja. Inspektori su na licu mjesta naplatili 95 tisuća kuna kazni, te pokrenuli čak 110 sudskih prekršajnih postupaka zbog različitih prekršaja poput neprijavljivanja gostiju, neishođenja liječničkih pregleda, neisticanja cjenika

Chorwaci zarabiają więcej.
Porasla nam plaća za 150 kuna
Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj iznosila je 4.436 kuna, što u odnos na travanj predstavlja povećanje za 149 kuna ili za 3,5 posto. U odnosu na svibanj prošle godine, prosječna neto plaća za svibanj ove godine bila je nominalno viša za 6,4 posto, a realno za 3,5 posto. Najviša prosječna neto plaća po zaposlenom za svibanj je isplaćena u zračnom prijevozu i iznosila je 8.645 kuna ili 20,7 posto, odnosno 1.484 kuna više nego za travanj. Najniže su pak prosječne mjesečne plaće za svibanj isplaćene u štavljenju i obradi kože, od 2.177 kuna (porast od 0,8 posto prema travnju) te u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna, gdje je prosjek iznosio 2.303 kune i bio je za 0,3 posto manji od prosjeka za prethodni mjesec

,,Chorwaci się oburzają sprzedażą pewnych ,,nieruchomości''.
SLUČAJ JAKLJAN NAKON ISTICANJA CIJENE
OD 3,4 MILIJUNA EURA ZA ELAFITSKI OTOK
Srbija će prodavati i odmarališta
na Hvaru, u Omišu, Makarskoj...
Prodaja nekretnina na Jakljanu izazvala je buru u hrvatskoj javnosti, nepripremljenoj za takve poteze, no iz Srbije najavljuju skoro formiranje liste nekretnina koje namjeravaju prodati, a tu su odmarališta u Jelsi na Hvaru, Makarskoj, Rogoznici, Omišu, Bolu i Rabu
DUBROVNIK - Nakon objave oglasa o prodaji nekretnina na otoku Jakljanu, na domak Dubrovnika, po početnoj cijeni od 3.466.601,12 eura, iz Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije najavljuju i prodaju odmarališta u Jelsi na otoku Hvaru, kao i Makarskoj, Rogoznici, Omišu, Bolu i Rabu.
— Krajem kolovoza formirat ćemo listu nekretnina koje su u vlasništvu Republike Srbije i na zajedničkom natječaju ćemo ih ponuditi na tržište — ističe savjetnik direktora Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije Nebojša Negić, dodajući kako je to dio procedure u kojoj će u određenom vremenskom razdoblju Republika Srbija prodati svoje nekretnine na području Hrvatske.
Prodaja nekretnina na Jakljanu, koji spada u skupinu Elafitskih otoka, izazvala je buru u hrvatskoj javnosti, nepripremljenoj za takve poteze.

ZAGREB, 29. srpnja 2005. (Hina) - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka odbacilo je u petak tvrdnje u novinskim napisima da Srbija prodaje otok Jakljan kod Dubrovnika za 3,5 milijuna eura.
U Ministarstvu kažu da u cijeloj priči ima dosta proturječnih informacija koje tek treba provjeriti na više adresa, no odbacuju tvrdnje da se prodaje cijeli otok.
Otok nikad u cijelosti ne može biti prodan, ističe glasnogovornica Ministarstva Marina Halužan i navodi da treba imati na umu odredbe o pomorskom dobru koje može obuhvaćati pojas širi od šest metara, ovisno o namjeni, naravi i funkcionalnosti otoka.

Rekordna turistička sezona

Zarada od turizma ove bi godine mogla biti do deset posto veća nego lani. Prema HNB-u, prihod od turizma lani je iznosio 5,4 milijardi eura

Zamieszanie.
Gužve otplaćuju Zagreb - Split
Ovoga vikenda cijelom autocestom A1 moglo bi proći od 180 do 200 tisuća vozila
Velik broj vozila u smjeru mora još u petak ujutro najavio je početak udarnog turističkog vikenda. Na naplatnim kućicama u Lučkom bilo je otvoreno šest ulaza, a u ranim poslijepodnevnim satima otvarali su se i dodatni. Na autocesti A1, prema moru i prema unutrašnjosti, vozilo se u povremenim kolonama, ali bez zastoja. Vjesnikov reporter koji je krenuo iz Zagreba do Splita tunele Mala Kapela i Sveti Rok u ranim poslijepodnevnim satima prošao je bez stajanja, vozeći brzinom od 100 do 130 kilometara na sat.
Do 13.30 sati prema Splitu kroz tunel Sveti Rok prošlo je oko 9000 vozila, a u smjeru Zagreba oko 7100, rekao je Vjesniku Zdenko Bulić, voditelj Tehničke jedinice Sveti Rok. Tom dionicom, kaže Bulić, prođe i do 37.000 vozila. Iako se ne može procijeniti koliko će ta brojka biti, nagađa se da bi ovoga vikenda autocestom A1 moglo proći od 180 do 200 tisuća vozila. To će se odraziti na dobit HAC-a, s obzirom na to da je prošli vikend uprihodovano 26 milijuna kuna.

Baska Voda warto pojechać
http://www.vecernji-list.hr/home/inventura/339395/showPhotoSerie.do?fotoIndex=1

02.08.2005 17:05

Rekordan broj putnika Croatije Airlinesa

Srpanj je bio rekordan za Croatiju Airlines u čak tri prometna pokazatelja. Prošloga je mjeseca u zrakoplovima CA prevezeno više od 193.000 putnika.
Tako je za više od 5000 putnika premašen dosadašnji rekordni mjesec, lanjski srpanj. Proteklog vikenda u zrakoplovima CA letjelo je gotovo 23.500 putnika, što je rekordan rezultat. U prošlu subotu prevezeno je više od 8900 putnika, što je najviše putnika u jednome danu u povijesti tvrtke. CA ove godine očekuje oko 1,600.000 putnika.

Vijesti Hrvatska

04.08.2005 10:57


HAK: Zbog jakog vjetra zatvoreni paški most i dionica autoceste Zagreb-Split


ZAGREB - Zbog jakog su vjetra zatvoreni Paški most i dionica autoceste Zagreb-Split, čvor Sveti Rok-čvor Maslenica za I skupinu vozila, odnosno vozila koja vuku kamp prikolicu, autobuse na kat i motocikle, priopćio je Hrvatski auto klub (HAK).


Na D37 između Petrinje i Gline dogodila se prometna nesreća u Novom Selištu, pa se cestom do daljnjega vozi jednom trakom dvosmjerno.

Na izlasku iz zemlje preko graničnog prijelaza Bajakovo pojačan je teretni i putnički promet. Preko Macelja i Bregane je pojačan putnički promet na ulasku. Ostalim se prijelazima prometuje redovno.

Zbog intenzivnih građevinskih radova na graničnom prijelazu Bregana na ulasku u RH često se stvaraju velike gužve u robnome prometu, pa iz HAK-a preporučuju međunarodne granične prijelaze Jurovski Brod, Razvor i Lupinjak.

Bura u Zadru prevrnula kamion i četiri kamp prikolice

Plumek

Danas
Na Jadranu će prevladavati sunčano. U kopnenom području očekuje se postupno poboljšanje vremena i razvedravanje. Oblačno s mjestimičnom kišom veći dio dana zadržat će se još samo u istočnoj Slavoniji i Baranji. Bit će vjetrovito uz povremeno umjeren, mjestimice i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, na dijelu sjevernog i srednjem Jadranu jaku buru s olujnim udarima. Najviša temperatura zraka između 19 i 24, na Jadranu od 22 do 27 Celzijevih stupnjeva.

05.08.2005 20:28
TURIZAM
Rekordnih pet milijuna gostiju, zarada prosječna
Autor RADMILA KOVAČEVIĆ
"Umjesto četrdesetak eura po danu za četiri osobe u apartmanu, mnogi su iznajmljivači u srpnju spuštali cijene na samo trideset eura. Čuo sam da su neki domaćini na Pagu, po logici najskuplje je imati prazne krevete, po noći naplaćivali nevjerojatno niskih pet eura. To je posljedica hipernarasle ponude apartmanskog smještaja, ali i potvrda da je kupovna moć europskoga gosta mala. Barem onoga koji dolazi na odmor u Hrvatsku.
Veliko je stoga pitanje hoće li financijski učinici ovogodišnje sezone biti tako pozitivni kao podaci o gostima i noćenjima", komentira Neno Pinezić, predsjednik Strukovne skupine obiteljskog smještaja pri HGK Rijeka, najnovije pokazatelje o sedam posto više gostiju i osampostotnom rastu broja noćenja.

Sa 4,979.693 gosta i 26 miljuna noćenja u razdoblju siječanj - srpanj, Jadran je naime uknjižio upravo toliki plus. Izostala je i tradicionalna srpanjska oseka gostiju; u tom ih je mjeseci bilo 2,4 milijuna, što je osam posto više nego lani, a ostvarili su 15,4 milijuna noćenja ili čak 14 posto više. U plusu su sve jadranske regije, a rastom se izvukla i Istra, koja je iz predsezone vukla podbačaje.

Nije tajna da privatni smještaj nije bio jedini koji je na moguće srpanjske rupe odgovarao pojeftinjenjima. - Jadranski su domaćini izvukli pouke od lani. Cijene su, pak, određene tržišno, a ne na osnovi onoga koliko bismo mi željeli da nešto stoji. Lani i preklani bilo je mnogo izleta s nerealnima cijenama - kaže Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, i dodaje da je dobra mješavina tržišta poništila i podbačaje iz nekih zemalja.

Zanimljivo je da su turisti iz Njemačke unatoč recesiji i minusima ukupno ostali najbrojniji.
od I do VII
Istria -1.48 mln turystów 9.2 mln noclegów
Kvarner -1.27 mln turystów 5.9 mln noclegów
Dalmacja 2.22 mln turystów 11 mln noclegów

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/oluja/347584/showPhotoSerie.do

6. kolovoza - Svečanom sjednicom Gradskog vijeća te kulturnim i sportskim priredbama Glina je danas, na 10. obljetnicu oslobođenja, proslavila svoj dan, te Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Glina je oslobođena u Oluji 6. kolovoza 1995. godine u 22.30, nakon četiri godine velikosrpske okupacije, a u akciji na tom poručju sudjelovale su postrojbe 20. domobranske pukovnije iz Gline, 153. brigada Hrvatske vojske i specijalne postrojbe sisačko-moslavačke Plolicijske uprave.

Nikad se više neće i ne smije dogoditi da se Glina nađe izvan granica naše hrvatske države, rekao je otvarajući u Hrvatskome domu svečanu sjednicu Gradskog vijeća njegov predsjednik Damir Šantek. Glinski gradonačelnik Marko Sremić podsjetio je da je Glina bila važno civilno i vojno središte okupacijske paravojske i paravlasti na Banovini. Glinske Hrvate nitko neće i ne može uvjeriti da smo u Oluji činili zlo, pogotovo ne predstavnici onih zemalja koji su svojim tenkovima donijeli nesreću na glinsko područje, ili pak oni koji su popustljivo i čak blagonaklono gledali kako agresorske kolone pale hrvatska sela i gradove, istjeruju sve nesrpsko stanovništvo i ubijaju one koji nisu bili spremni napustiti svoje domove, rekao je. Podsjetio je da se još traga za više od 100 nestalih hrvatskih civila i vojnika s glinskog područja.

Izaslanstva Gline i gradskih braniteljskih udruga odala su počast poginulim braniteljima te položila vijence i zapalila svijeće kod križa na mjestu srušene glinske župne crkve Sv. Ivana Nepomuka. U predvorju glinskog Hrvatskog doma otvorena je izložba Ovakvu Glinu želimo, a u Parku bana Josipa Jelačića u gradskom središtu održava se Festival mladih

ferragosto - Włosi jadą na wakacje
06.08.2005 19:59

Na Jadran u 15 dana dolazi 700.000 Talijana
Talijani zakrčili granice i ceste

Vrhunac turističke sezone jučer je prouzročio velike prometne gužve na svim prometnica prema moru, a čak 18 kilometarska kolona bila je na graničnom prijelazu Pasjak. Masovni dolazak Talijana stvorio je veliki prometni pritisak na sve istarske granične prijelaze i na istarski ipsilon, a preko tri kilometra duge kolone bile su ispred tunela Učke u smjeru Rijeke.

13 km na Sv. Roku
Također je bio vrlo gust promet Jadranskom magistralom prema jugu, a naročito između Splita i Makarske. Vrlo velik priljev turista dolazio je s graničnih prijelaza na sjeverozapadu zemlje, a na Bregani se na prelazak granice čekalo do tri sata. Osim na ulasku u zemlju, gužva je bila na izlasku iz zemlje i to na graničnim prijelazima Macelj i Bajakovo gdje su kolone bile oko tri kilometra.

Na autocesti kroz tunel Mala Kapela vozilo se u dva smjera prema moru, a s južne strane povremeno su bile kolone duge do jedan kilometar. Ispred tunela Sveti Rok kolone u smjeru juga bile su i preko 13 kilometara, a ona prema unutrašnjosti oko pet kilometara. Kolone za trajekte
Najveći pritisak vozila je bio za otok Rab gdje je kolona u Jablancu bila preko sedam kilometara, a neprestano su vozila četiri trajekta.
Gužva za trajekte
U Prizni za otok Pag kolona je bila duga oko dva kilometra.Premda je tradicionalni odmor ferragosto u Italiji počeo potkraj prošlog tjedna, prava najezda talijanskih gostiju na hrvatskom Jadranu počet će ovaj vikend. Tako će u sljedećih petnaest dana, prema podacima koje smo dobili u Uredu HTZ-a u Milanu, doći oko 700.000 Talijana. Prema ispitivanju CISET-a i UIC-a, talijanski su gosti prošle godine u inozemstvu potrošili 1092 eura po osobi ili 125 eura dnevno, a ove godine potrošit će 1077 eura ili 115 eura na dan.

,,Profil typowego Chorwata''
07.08.2005 18:58

PROFIL PROSJEČNOG HRVATA
45 mu je godina, razvodi se nakon 14 godina braka i pije pivo
Zovem se Ivan, 45 mi je godina i imam dvoje djece. Živim u nevelikom dvosobnom obiteljskom stanu u Novom Zagrebu koji sam otkupio prije desetak godina tako bi zvučalo kratko predstavljanje prosječnog Hrvata prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Naš hipotetični junak ženi se u kasnim dvadesetim godinama, a najveću bračnu krizu doživljava oko četrdesete godine života.
Brak traje 14 godina
Naime, većina brakova u RH raskida se nakon 14 godina zajedničkog života. Kako su u njihovo doba imena Ivan, Ivana, Marica, Zoran, Darko, Ante, Ana, Jure, Marija, Maja, Božena i Martin bila vrlo popularna, Ivanova se žena najvjerojatnije zove Marija ili Ana. Tri je godine mlađa od Ivana, a prvo dijete rađa oko svoje 26. godine. Kao tipična hrvatska obitelj, imaju jedno ili, češće, dvoje djece. Sin se najčešće zove Luka, Lovro, Filip ili Marko, a djevojčica ima kratko ime: Nika, Sara, Mia ili Tea.

U kućanstvu prosječne hrvatske obitelji muškarac radi u prerađivačkoj industriji, a žena u trgovini. Ako je samo jedan član obitelji zaposlen, što je slučaj u dvadesetak posto kućanstava, žena se posvetila brizi o obitelji, a suprug zarađuje prosječnu neto plaću od 4390 kuna. Kako smo pretpostavili da Ivan i njegova supruga rade u sektorima prerađivačke industrije i trgovine, njegova bi neto plaća iznosila oko 3500, a Marija bi zarađivala oko 3000 kuna.

Oboje imaju srednju stručnu spremu i stalne radne odnose, a on na poslu ostaje u prosjeku i dva sata dulje nego ona. U njihovu svakodnevnom životu, pak, još su zamjetni patrijarhalni obrasci tipični za ove dijelove Europe, pa tako Marija uz posao na sebe preuzima i većinu kućanskih poslova. Najčešće ručaju u kasnijim popodnevnim satima, a ako supruga radi u poslijepodnevnoj smjeni, ujutro kuha ručak koji muž i djeca jedu nakon povratka s posla ili iz škole.

Rijedak seks
Tipičan je ručak u hrvatskim kućanstvima varivo od graha ili kelja s faširancima, a nedjeljom juha, piletina s krumpirom i zelena salata. Od voća najčešće se jedu jabuke i banane, pije se uglavnom obična voda, a sve više i mineralna, pa pivo i sokovi. Navečer se obitelj okuplja pred televizorom, a o tome koji će se program gledati najčešće odlučuje muškarac.

Iako je Hrvatska, prema rezultatima Durexova istraživanja, na petom mjestu u Europi po učestalosti seksa u svakodnevnom životu, seksualni život prosječnog bračnog para nije na visini.

Pred TV s pivom u ruci
Zbog djece i posla oni hvataju vremena za uživanje jedan u drugome tek tri-četiri puta mjesečno, dok je prosjek za sve dobne skupine u RH čak 144 vođenja ljubavi godišnje. Vrhunac seksualnog života u Hrvata je između dvadeset pete i trideset četvrte godine života. Omiljeno piće hrvatskih muškaraca je pivo, čiju bi popularnost mogla uvjetovati i razmjerno niska cijena, te bijelo vino. Najčešće je riječ o vinu domaće proizvodnje. Potrošnja piva u Hrvatskoj veća je od potrošnje bezalkoholnih gaziranih pića i voćnih sokova zajedno. Žene preferiraju crno vino i aperitive poput pelinkovca i jägermeistera.

Prosječni pušač u Hrvatskoj na cigarete godišnje potroši dvije plaće. Zabranu pušenja podržava više od polovice žena, uglavnom kućanica, te djeca i starci. Protiv zabrane pušenja većina je muškaraca, studenti, te osobe u stalnom radnom odnosu sa srednjom stručnom spremom.

JADRAN Dva mrtva dupina i dvije dojave o mrtvom i ranjenom sisavcu uznemirili javnost proteklih dana
I dupine ubijaju, zar ne?!
Autor Valentina Junaci
Mrtvog dupina, punog rezova na tijelu, pronašli su turisti nedavno na Hvaru, no truplo je otplutalo prije dolaska nadležnih službi. Lešinu dupina s ubodnim ranama pronašli su mještani prošloga tjedna na obali Jadranova. Francuski turist i njegov hrvatski domaćin, pak, dojavili su kako su blizu Baške na Krku, vidjeli malog dupina s harpunom u glavi... A prije četiri dana istarski su su ribari pronašli mrtvoga dupina na pučini kod Lovrečice.

Obdukcija
Potonji je ipak uginuo prirodnom smrću, a to je jučer pokazala obdukcija na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu. Te uzastopne smrti nisu alarmantne, kaže Hrvoje Gomerčić, redoviti profesor toga fakulteta, sa Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju.

Analiza je pokazala da je infekcija dišnih putova vjerojatno uzrok smrti. Bio je to mužjak dobre kondicije, star više od 15 godina, no točnu ćemo dob doznati u rujnu kad bude gotov i zadnji nalaz kazao je jučer prof. Gomerčić.

H. Gomerčić već dugo prati dobre dupine na Jadranu. Dvaput ih je sa suradnicima i prebrojavao u jadranskim vodama boravilo je oko 220 dupina. Smrtnost ni ove godine nije zabrinjavajuća. U prosjeku godišnje ugine 14-15 dupina, no stanje nije alarmantno. Polovica dupina umire prirodnom smrću, dok je za polovicu smrti kriv čovjek, no to ne znači da ih je namjerno ubio. Dobri dupini, kaže, ravnomjerno su rasprostranjeni Jadranskim morem, no lošinjski akvatorij jedino je domaće područje u kojem čovjek sustavno skrbi o njima.

Plavi svijet
Tamo se aktivisti i volonteri Plavog svijeta, lošinjskog Instituta za istraživanje i zaštitu mora, brinu o više od 100 sisavaca koji nastavaju te vode. Draško Holcer predsjeda Plavim svijetom i kaže kako kane otvoriti i institut na južnome Jadranu, Hvaru ili Visu jer za to područje nemaju pravih podataka. Traže sponzore koji bi financirali taj novi projekt.

Nitko u Hrvatskoj nema prave informacije o smrtnosti životinja na Jadranu. Od dojava se treba ograditi, trupla nisu pronađena istaknuo je D. Holcer.
Smrtnosti dupina, kaže, pridonose krivolovci, ne samo ribari.

Razumijem ljude i njihovu brigu kad shvate da su im mreže prazne. No, umjesto da pozornost usmjere na lošu državnu politiku izlovljavanja ili nereguliranu situaciju, oni se okome na onoga tko im je najbliži. Kako ne mogu upucati susjeda, ribara koji također lovi, ubit će dupina. Ubojice nikad neće biti otkriveni. Dupin obično mrtav potone na dno, tek nakon nekoliko dana ispliva na površinu pa fizičkih dokaza nema. Postoji i novčana kazna od 35.000 kuna za ubijanje dupina, no nikad je nitko nije platio kaže Holcer.

Smanjenju smrtnosti, ali i povećanju populacije dobrih dupina, lošinjska ekipa kani doskočiti i osnivanjem zoološkog rezervata u moru Lošinjskog rezervata za dupine. Prijedlog su, nakon što ga je prihvatilo lokalno poglavarstvo te županijska vlast, predali mjerodavnima te čekaju da ga odobri Vlada. Postao bi tako najvećim rezervatom na Mediteranu!

09.08.2005 19:44

CIJENE Na obali u sezoni tradicionalno skupo, a ljetna špica obilježena i poskupljenjima od desetak posto
Večera za dvoje na Jadranu i 2000 kuna

09.08.2005 20:03

POLITIKA I PROJEKTI Sumnja se da je Vladin akcijski plan o hvatanju haaškog bjegunca zaustavio radove na tunelu kroz Biokovo jer su vlasnici tvrtke izvođača Gotovinin kum i prijatelj
Stop za tunel zbog lova na Gotovinu

09.08.2005 20:00

NEKRETNINE Strani bogataši zainteresirani su za čisti biznis na hrvatskom Jadranu, ali ih cijene nekretnina često šokiraju
Za bogate Ruse nema dobrih vila na hrvatskom Jadranu
Autor A. Černjul, N. Kolega, R. Kovačević

Premda se u hrvatskom i dijelu europskog tiska već dvije godine govori i piše o tome kako Roman Abramovič, ruski tajkun i vlasnik engleskoga nogometnog kluba Chelseaja, kupuje vilu u Dalmaciji, hotel u Istri, te nogometni prvoligaš Rijeku i bivši prvoligaš pulsku Istru, do danas se ništa od toga nije dogodilo.
Uoči susreta Hrvatska Brazil u Splitu procurila je i vijest da je ruski bogataš zainteresiran za varaždinski nogometni klub Varteks u koji će uložiti 100 milijuna eura. No odustao je kada je doznao da to u Hrvatskoj još nije moguće jer nije donesen Zakon o sportu. Naime, hrvatski su klubovi uglavnom registrirani kao udruge, a to Abramoviča ne zanima.

Rusi ne vole otoke
Aparthotel u Banjolama pokraj Pule, pak, Abramoviču je prestao biti zanimljiv kad je doznao da njegov graditelj, poznati talijanski poduzetnik Sergio Dalle Nogare, nema čiste papire (aparthotel se ovih dana završava, ali radovi su prekinuti jer je Ministarstvo zaštite okoliša poništilo građevnu dozvolu). Bogati ruski oligarsi na Jadranu teško pronalaze i prikladne nekretnine tvrdi Davor Štern, nekadašnji generalni direktor Ine, koji je godinama radio za ruske naftaške tvrtke, s čijim čelnicima prijateljuje i danas.

Teren oko vila, nastavlja, mora obuhvaćati najmanje pet tisuća metara četvornih, biti izvan grada, po mogućnosti uz more, ali opet u blizini grada koji ima kockarnice, restorane i bogat noćni život.

Skupo i bogatašima
Otoci se baš ne preferiraju, osim ako nema mogućnosti gradnje helidroma, kaže Štern. Katkad se, pak, ističe direktor Hrvatske turističke zajednice u Moskvi Mladen Falkoni, potencijalni kupci razočaraju visokim cijenama: Misle da su i cijene male ako je riječ o maloj zemlji.

Iznenade se kad čuju da u Dubrovniku četvorni metar stoji dvostruko više od skupih moskovskih 1700 eura po kvadratu. Poslovnim je ljudima Hrvatska malo tržište, sa sporim povratom uloženog, a turizam sezonskog karaktera također im nije dovoljno unosan. Poticajno na ruske kupce nije djelovala ni priča o gospođi koja je prodavala dubrovačku vilu za 1,2 milijuna eura. Kad se, pak, pojavio kupac iz Rusije, cijena je skočila za punih 600.000 eura. Naravno da od posla nije bilo ništa.